Molimo sve goste da se registruju!
Registracija vam nece oduzeti vise od 2 min.




Dobrodosli na Community Kucnih Ljubimaca! Uzivajte!
Registrujte se da bi videli citavu strukturu Board-a!




Pravila Foruma mozete da procitate OVDE!


    Crvena veverica

    Delite
    avatar
    Bata
    Administrators™
    Administrators™

    Broj poruka : 46
    Datum upisa : 10.01.2011

    Crvena veverica

    Počalji  Bata taj Sub Mar 12, 2011 3:19 am

    Crvena veverica

    Crvena vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica Sciuridae, a kroz mnoga stoljeca je bila i jedina vrsta na starom kontinentu. Upravo zbog toga je uvijek nosila naziv samo “vjeverica”, bez bojazni da bi se mogla zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom vjeverica (ima ih oko 200) koliko ih ima na Zemlji. No, posljednjih godina, zoolozi su je poceli zvati crvena vjeverica. Neke žive na drvecu, druge u podzemnim jazbinama. Podzemne vjeverice poste nekoliko dana zimi.


    Obilježja vjeverice:

    * Rasprostranjenost: Europa, osim Islanda i sredozemnih otoka.
    * Životni prostor: stare bjelogoricne, crnogoricne i miješane šume. parkovi, vrtovi; u Alpama do visine 2000m.
    * Obilježja: odozgo- crvenosmeda poput lisice, katkada crna (osobito planinska), odozdo- bijela; oci i uske velike (zimi s cupercima dlaka na vrhovima uski); rep dug, kitnjast.
    * Nacin života: spretno i brzo se penje i skace, po deblima i glavom nadolje; daleko skace; veliko, loptasto gnijezdo od grancica i mahovine gradi u krošnjama, dupljama; ne spava pravi zimski san; sprema zalihe hrane.
    * Parenje: I—VII. koti 2-5 puta po 3-7 mladih (II-VIII).
    * Glasanje: coktanje. Prehrana: sjemenke cetinjaca, razni plodovi, orasi, lješnjaci, gljive, kora,. kukci, pticja jaja, mlade ptice.

    Vjeverice danas
    Naime, posljednjih desetljeca pojavila se velika prijetnja crvenoj vjeverici, a rijec je o sivoj vjeverici Sciurus carolinensis koja potjece iz Sjeverne Amerike. Uvežena je u Europu, a prvi put u Englesku krajem prošlog stoljeca. Posljednjih pedeset godina siva vjeverica se je nevjerojatno proširila na podrucju Velike Britanije dok je crvena vjeverica postala sve rjeda te je gotovo u potpunosti nestala s tog podrucja. Danas se još može pronaci u Škotskoj i ponekim otocima.
    Nestanak crvene vjeverice je znatno složeniji no što se mislilo. Pomišljalo se da je nestala zbog toga jer je siva vjeverica puno jaca i veca od crvene pa je agresivnija prema njoj. Napravljena su brojna istraživanja i dokazano je da to nije pravi razlog.
    Pravi razlog povecanja brojnosti sive i smanjenja crvene vjeverice je taj što su sive vjeverice bolje prilagodene životu u listopadnim šumama. Crvene vjeverice prilagodile su se životu u crnogoricnim šumama u kojima se hrane pinjolima, plodovima koji se nalaze na vrhovima stabala. Iako ove hrane nema u izobilju barem je prisutna u svim godišnjim dobima i upravo zato su populacije crvenih vjeverica obicno rijetke (manje od jedne jedinke po hektaru). Cak na mjestima gdje i ima dovoljno hrane ova vrsta obicno ima jedno mlado, rijetko dva godišnje, za razliku od sivih vjeverica koji imaju po dva mlada godišnje. Prehrana im je raznolikija pa se na jednom hektaru mogu zateci i šest jedinki. Brojnije i krupnije sive vjeverice konzumiraju znatno više hrane od crvene vjeverice. Primjerice, obje vrste vjeverica vole jesti lješnjake, no kako su sive brojnije preostaje manje lješnjaka za crvenu vrstu. Najkriticniji faktor je što crvene vjeverice ne vole žireve jer ih ne mogu dobro probaviti što je velika nepovoljnost za njih jer su upravo oni glavni izvor jesenje hrane mnogim životinjama. Za razliku od njih, sive vjeverice obožavaju žireve i do zime uspiju bez muke napraviti masne zalihe.
    U Italiji su sive vjeverice gotovo u potpunosti istrijebile domicilnu crvenu pa su Talijani bili primorani rigoroznim mjerama (puškama) riješiti se stranca i jedna su od rijetkih zemalja koje su u tome uspjele.


    Prehrana:
    Vjeverice u prirodi jedu žitarice, sjemenje, bobicasto voce, orašaste plodove, gljive, insekte, ali i mlade ptice i njihova jaja.
    Vjeverice, vodene instinktima, neprestano traže hranu, te je spremaju u nastambu. Dio obroka pojedu odmah, a dio npr. oguljenih sjemenki i koštice spremat ce na više mjesta. Vlasnici ustvari nude životinjama i više hrane nego što im je potrebno.
    Svakako im ne bi trebali davati mlijeko i mlijecne proizvode jer veca kolicina laktoza koju sadrži kravlje mlijeko može izazvati u vjeverica teže probavne smetnje. Nagle promjene u prehrani takoder se ne preporucaju jer dovode do disbioze crijeva, te posljedicnih proljeva i opstipacija.

      Sada je Čet Dec 14, 2017 11:56 pm